Hrvatska bi mogla svoje potrebe zadovoljavati iz obnovljivih izvora energije

U odnosu na većinu europskih zemalja Hrvatska ima daleko veći potencijal za korištenje obnovljivih izvora za proizvodnju energije, no vrlo slabo ga koristi, bio je jedan od zaključaka tribine „Gdje je Hrvatska u energetskoj tranziciji Europske unije“ održane u mjesnom odboru Medveščak u organizaciji Zelene alternative – ORaH-a u ponedjeljak. Uvodno predavanje održao je dugogodišnji okolišni aktivist Toni Vidan, koji je odmah na početku podsjetio da je energetska tranzicija jedan od preduvjeta za zaustavljanje klimatskih promjena, čije posljedice vidimo svakodnevno.

Vidan je podsjetio da bi Hrvatska mogla zadovoljavati svoje potrebe za električnom energijom samo od sunca, vjetra i postojećih hidrocentrala zahvaljujući odličnom geografskom položaju, no do sad jednostavno nije postojala konzistentna politika koja bi to omogućila. Po njegovom mišljenju to bi sad bilo jednostavnije zahvaljujući napretku tehnologije, što za posljedicu ima i konstantan pad cijene energije iz obnovljivih izvora. U cijelom svijetu je prisutan trend povećanih ulaganja u obnovljive izvore energije, podsjetio je Vidan te dodao da se obično propisi definiraju tako da se poticajima za gradnju elektrana iz obnovljivih izvora energije stimulira domaće gospodarstvo, no to u Hrvatskoj nije slučaj. Skoro sve velike vjetroelektrane su u vlasništvu stranih ulagača, a tek je nešto bolja situacija sa solarnim elektranama.

Vidan je podsjetio da je Končar još osamdesetih godina prošlog stoljeća imao razvijenu tehnologiju za proizvodnju solarnih čelija i tvornicu koja je uspješno radila, no u međuvremenu je zatvorena. A Hrvatska je donedavno unutar Europske unije imala četvrti najmanji udio električne energije iz solarnih panela – manji su udio proizvodnje električne energije od Sunca imale samo Finska, Irska i Latvija. Vidan je zaključio predavanje konstatacijom da je za preokretanje takve situacije nužno hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja, i usvajanje energetske politike bazirane na cilju „300 posto obnovljivih u Hrvatskoj, čime bi od proizvodnje zelene energije stvorili izvoznu gospodarsku djelatnost“.

U diskusiji nakon izlaganja publiku je zanimalo ima li smisla u domaćinstvu osigurati i baterije, odnosno akumulatore za pohranjivanje električne energije. Predavač je ocijenio da je to za sad preskupo, no da bi u kombinaciji s električnim automobilom moglo biti i isplativo.