Hrvatska jednostavno može bitno unaprijediti recikliranje otpada
U idućem sazivu Europskog parlamenta naš prioritet bit će poticanje provođenja usvojenog zakonodavstva EU, posebno Direktive o otpadu (2008/98/EZ), Direktive o ambalaži i otpadu od ambalaže (1994/62/EZ) i Direktive o odlagalištima otpada (1991/31/EZ) i njihova prilagodba uvjetima Republici Hrvatskoj, istaknuli su na konferenciji za medije naš predsjednik Zorislav Antun Petrović i predsjednik Glavnog foruma Dinko Kulaš. Pri tome ćemo se držati hijerarhije gospodarenja otpadom koja započinje sa prevencijom kao najboljom metodom za sprečavanje nastanka otpada, ponovnom upotrebom, reciklažom te na koncu energetskom oporabom uz izbjegavanje odlaganja kao najgore opcije gospodarenja otpadom. Hrvatska je među 9 zemalja EU koje neće postići cilj od 55 posto recikliranja miješanog komunalnog otpada do konca iduće godine pa je očito potreban snažan zaokret.
Za postizanje zahtjeva EU ključan je razvoj i financiranje sustava za odvojeno prikupljanje otpada. Hrvatska mora osigurati odvojeno prikupljanje papira, metala, plastike i stakla kako bi se omogućilo njihovo recikliranje. Potrebno je osigurati poticanje razvoja i implementacije efikasnijih sustava za odvojeno prikupljanje otpada na lokalnoj razini, uključujući biootpad s kojim trenutno imamo najveće probleme. To posebno dobro znaju svi koji su bili blizu centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštjun. Hrvatska bi mogla značajno smanjiti proizvodnju biootpada na samom izvoru ponajprije kompostiranjem na mjestu nastajanja, međutim, daljnje korištenje takvog komposta zahtjeva modifikaciju trenutnog zakonodavstva. Uređaje za kompostiranje je moguće nabaviti u Hrvatskoj i vrlo lako mogu značajno smanjiti otpad od hrane koja završi na odlagalištima. S obzirom da južno od Pisarovine nema niti jednog bioplinskog postrojenja niti takve male kompostane potrebno je razvijati i implementirati dodatne lokalne i regionalne programe kompostiranja i bioplina u jadranskim županijama kako bi se organski otpad pretvorio u korisne resurse poput komposta i energije, umjesto da završi na odlagalištima.
Isto se može napraviti i sa plastikom. Domaće tvrtke razvijaju moderna postrojenjima koja iz plastike mogu proizvesti gorivo pa čak i vodik kao pogonsko gorivo budućnosti. Potrebno je osigurati financiranje takvih projekata upravljanja otpadom kroz EU fondove, nacionalne subvencije preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao i javno-privatno partnerstvo. Upravo ovakve primjere inovativnih način zbrinjavanja otpada je potrebno financirati, kao i znanstvena istraživanja korištenja naprednih tehnologija za obradu, recikliranje i smanjenje otpada, uključujući digitalizaciju procesa upravljanja otpadom. Potrebno je raditi na smanjenju korištenja jednokratne plastike, kao i poticanje alternativa i razvijanje boljih metoda recikliranja plastike, kao i povećanje depozita za povratnu plastiku koja se nije mijenjala od samog početak implementacije sustava.
