Novi pravilnik o obnovi nakon potresa otvara prostor za korupciju
Novi Pravilnik o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za potrebe obnove zgrada oštećenih potresima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine otvara velike korupcijske rizike koji mogu u potpunosti dovesti u pitanje cijeli proces. Stoga apeliramo na Ministarstvo i Vladu da čim prije povuku pravilnik.
Novi pravilnik ima cijeli niz problematičnih odredbi koje otvaraju ozbiljne korupcijske rizike. Između ostalog predviđa ukidanje obaveze javnog poziva za radove vrijedne do 40,47 milijuna kuna, kakvih će u postupku obnove biti ogromna većina. Ova odredba je u suprotnosti s člankom 9. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije koji eksplicitno obvezuje na „obznanjivanje informacija javnosti u pogledu postupaka nabave“. Hrvatska je bila 14. članica UN-a koja je ratificirala ovu iznimno važnu konvenciju, zahvaljujući čemu je i stupila na snagu, i zaista je neprimjereno da je i krši. Jednako je sporna i odredba po kojoj se za robu i usluge do 200.000 kuna te radove do pola milijuna kuna ukida obveza prikupljanja tri ponude.
Odredbe Pravilnika su protivne Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije i načelima drugih međunarodnih organizacija oko organizacije postupaka javne nabave. Također, prema pregledu investicijske politike Republike Hrvatske koji je napravila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) potreban je nastavak antikorupcijskih mjera putem jačanja kapaciteta postojećih kontrolnih mehanizama u pogledu javne nabave.
Intencija Ministarstva je vjerojatno bila ubrzavanje obnove potresom pogođenih područja, no zato postoje i drugi načini koji ne otvaraju prostor za rasipanje novca poreznih obveznika. Čak i u trenutnim, iznimno složenim okolnostima na tržištu građevinskih radova i uz sve teškoće vezane za pronalaženje izvođača moraju postojati osigurači i bar elementarni kriteriji koji će spriječiti diskreciono odlučivanje. Bezbroj puta se dosad pokazalo da je upravo diskreciono odlučivanje jedan od najvećih korupcijskih rizika, a ujedno i da uzrokuje najveće pritiske na donositelje odluka.
