Europsko vijeće potvrdilo Uredbu o obnovi prirode
Početak tjedna donio je sjajne vijesti iz Europskog vijeća, koje je potvrdilo Uredbu o obnovi prirode, ključni zakon u okviru Zelenog plana. Ovom uredbom predviđa se do 2030. obnova najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja koja su u lošem stanju, a do 2050. obnova svih ekosustava.
Uredba definira obvezujuće ciljeve u sedam područja, počevši od obnove kopnenih, obalnih i slatkovodnih ekosustava, preko obnove morskih i urbanih ekosustava, obnove prirodne povezanosti vodotoka i prirodnih funkcija susjednih poplavnih područja pa do obnove populacija oprašivača i obnove šumskih ekosustava. Ako Uredba ne bude srušena pred Sudom EU-a države članice će u svojim nacionalnim planovima definirati kako će ispuniti te ciljeve. Mjerama nisu obuhvaćena područja koja se koriste za vojne svrhe i ključna su za nacionalnu obranu. Drugo ograničenje primjene mjera je mogućnost iznimnih socioekonomskih posljedica – u tom slučaju se mogu odgoditi.
Ova iznimno važna uredba bila je izglasana u Europskom parlamentu u veljači ove godine, doduše tijesnom većinom, no nakon toga je sve trebalo ići glatko jer su Europsko vijeće, koje predstavlja države članice i Europski parlament postigli dogovor još u studenom prošle godine,. Međutim, u Vijeću nije bilo kvalificirane većine, za koju su potrebni glasovi 55 posto država članica EU (15 od 27), koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva.
Potrebnu većinu osigurala je austrijska ministrica za okoliš Leonore Gewessler, članica austrijske Zelene alternative, koja je odlučila podržati zakon unatoč suprotnoj preporuci svoje vlade, u kojoj su zelenima partner narodnjaci, inače članovi Europske pučke stranke. Austrijska vlada je već najavila da će podnijeti tužbu pred Sudom EU-a i tražiti poništenje te odluke jer glas Gewessler „ne odgovara domaćoj volji i nije u skladu s ustavom“. Protiv uredbe glasale su Finska, Švedska, Poljska, Italija i Nizozemska, a suzdržana je bila Belgija, inače trenutna predsjedateljica Vijeća.
Uredbu o obnovi prirode je Europska komisija predložila još u lipnju 2022. jer je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju. U prijedlogu se navodilo da bi države članice trebale obnoviti najmanje 20 posto područja koja su u lošem stanju do 2030., 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto tog područja do 2050. godine. Međutim, tijekom rasprave u Europskom parlamentu došlo je do oštre podjele među zastupnicima. Desni zastupnički klubovi su se snažno protivili, tvrdeći da bi Uredba u tom obliku dovela do smanjenja proizvodnje hrane, rasta cijena i blokirala infrastrukturne projekte ključne za klimatsku tranziciju. Klubovi socijalista i zelenih su prijedlog zagovarali jer je trebao pomoći u obnovi biološke raznolikosti degradiranih ekosustava u kopnenim i morskim područjima država članica i doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena.
